Svetski dan borbe protiv multiple skleroze: U Srbiji broj pacijenata u porastu

Društvo multiple skleroze Srbije upravo danas obeležava Svetski dan multiple skleroze i pola veka od svog osnivanja.

Izvor: RTV

BEOGRAD – Društvo multipleks skleroze Srbije obeležilo je danas, na svečanosti u Narodnom pozorištu u Beogradu, 50. godišnjicu od osnivanja, pod sloganom 18.262 – Svaki dan se računa.

Direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Sanja Radojević Škodrić istakla je da je lečenje u poslednje četiri godine značajno unapređeno stavljanjem inovativnih lekova na listu lekova koje finansira država.

„Lečenje je unapređeno značajno u poslednje četiri godine stavljanjem najnovijih inovativnih lekova na listu lekova, i ne samo to, nego i povećanjem broja pacijenata koji se leče tim istim inovativnim lekovima“, rekla je Radojević Škodrić za Tanjug.

Kako je navela 2020. godine na listu je stavljeno sedam inovativnih lekova, koji su u tom momentu postojali u drugim zemljama u Evropi i svetu.

Nakon toga, dodala je, 2022. godine se pojavio još jedan inovativni lek za posebnu formu multipleks skleroze, sekundarnu, progresivnu i taj lek je stavljen na listu lekova preko RFZO.

Na poslednju listu, objasnila je Radojević Škodrić, koja je izašla 2023. godine, stavljena su dva alternativna leka za multipleks.

„Sve u cilju koji ima RFZO, a to je da se kontinuirano stavljaju inovativni lekovi kako bi bili dostupni pacijentima, ali isto tako kako bi i lekari koji se bave ovom oblasti imali razne terapijske alternative“, rekla je direktorka RFZO.

Kada je u pitanju broj obolelih on se značajno promenio u poslednje četiri godine.

„Kada je u pitanju broj obolelih, 2005. godine se lečilo 150 pacijenata inovativnim terapijama, a ove godine se leči 5.100 pacijenata. Zaista ogroman napredak u broju pacijenata. Trenutno, 57 pacijenata obolelih od multipleks skleroze leči se najsavremenijim terapijama. To je izuzetan rezultat koji smo postigli za poslednje četiri godine i mnogo bolji rezultat od zemalja centralne i jugoistočne Evrope“, rekla je Radojević Škodrić.

Naglasila je da je davanje inovativnih terapija od decembra 2022. godine decentralizovano.

„Do decembra 2022. primenjivala se u samo pet bolnica, to su u glavnom tercijalne bolnice, međutim tada smo omogućili davanje inovativnih terapija za multipleks u čak 22 različite bolnice širom Srbije. U ovom momentu smo dodali još četiri bolnice Negotin, Jagodina, Pirot i Vranje, u njima će takođe od sada moći pacijenti da dobiju najsavremeniju terapiju, što je jako značajno zbog komfora pacijenata“, rekla je Radojević Škodrić.

Dodala je da je na inicijativu predsednika Srbije Aleksandra Vučića već obezbeđeno 10 dodatnih najsavremenijih magnetnih rezonanci i da je savremena oprema, pored savremene terapije, jako označajana zbog redovnih kontrola.

Istakla je da, kao što je u Srbiji zdravstvo prioritet, tako je za RFZO stavljanje inovativnih lekova na listu prioritet.

„Zdravstveni sistem je dinamičan, javljaju se stalno novi lekovi, za istu bolest za isti oblik multipleks skleroze se javljaju novi inovativni lekovi, tako da ćemo se mi truditi da idemo u korak sa drugim zemljama, kao što smo i dostigli mnoge zemlje Evrope u lečenju pacijenata“, rekla je Radojević Škodrić.

Neurolog Kliničkog centra Srbije dr Jelena Drulović izjavila je da su promene koje su se desile od osnivanja Društva ogromne, posebno po pitanju uspostavljanja dijagnoze, a zatim i lečenja.

„Ne zna se ko je srećniji zbog ovih promena, da li mi zdravstveni radnici koji se bavimo ovom bolešću ili sami pacijenti, jer mi svi živimo danas potpuno druge živote, a pre svega pacijenti i njihove porodice. Potpuno je promenjena mogućnost lečenja, na jedan zaista izvanredan način“, rekla je Drulović.

Kada je reč o statistici, ona je rekla da se u Srbiji sada leči 60 odsto obolelih, a da je pre pet godina bilo lečeno svega 12 odsto.

„Zašto lečimo 60 odsto ljudi? Zato što postoji jedan procenat kojima to nije neophodno, to je jedna mala grupa od 15 do 20 odsto pacijenata, koji ne zahtevaju tretman i koji ne žele da se leče. Nažalost, postoji i nekih 20 odsto ljudi koji su u fazi da sada nemamo lekove kojima možemo da pomognemo da oni budu bolje, što je još nepromenjeno u ovoj oblasti u svetu – da ne možemo da poporavimo, jer kada se jednom napravi deficit koji traje više od godinu dana, mi nažalost ni na koji način lekovima to ne možemo da ispravimo“, naglasila je Drulović.

Broj pacijenata sa multiplom sklerozom je u porastu, a prema podacima, trenutno u Srbiji ima oko 9.000 obolelih od ove bolesti. Društvo multiple skleroze Srbije upravo danas obeležava Svetski dan multiple skleroze i pola veka od svog osnivanja.

Multipla skleroza je hronična neurološka autoimuna bolest, najčešće se javlja između 20. i 40. godine života, ali se može manifestovati u bilo kom drugom životnom periodu. Tok bolesti je nepredvidiv, a žene obolevaju dva puta češće nego muškarci. Broj obolelih u Srbiji je u porastu i prema podacima trenutno oko 9.000 pacijenata živi sa mulitplom sklerozom u Srbiji, rekla je za Tanjug Vanja Taleski iz Psihosocijalnog savetovališta Društva multiple skleroze Srbije.

Zbog progresije bolesti, veliki broj obolelih je u invalidskim kolicima. Kako bi se omogućio što bolji status svakog pacijenta sa ovim teškim neurološkim oboljenjem, pre 50 godina osnovano je Društvo multiple skleroze Srbije, koje je i dan-danas oslonac svakom pacijentu. Iza ovog Društva je 18.262 dana neprekidne borbe, rekla je Taleski.

Ona je navela i da se ove godine navršava i dve decenije od pokretanja psihosocijalnog savetovališta u okviru Društva MS Srbije.

„Uloga savetovališta je naročito važna u periodu po saopštavanju dijagnoze i procesu prihvatanja bolesti, kao i svim drugim prelomnim životnim tačkama koje mogu biti rizične po osobe koje žive sa multiplom sklerozom i njihove porodice“, rekla je Taleski.

Osnažiti osobe koje žive sa ovom bolešću, ali i njihove porodice, na način da mogu kreirati svoj život kako žele, bez obzira na moguća ograničenja bolesti, ideja je koja nas je vodila i koja će nas i dalje voditi, rekla je Vanja Taleski.

Simptomi ove bolesti su različiti a ono što bi trebalo da ukaže pacijentima da se jave lekaru su najčešće poremećaj senzibiliteta – narodski rečeno „trnjenje“ koje treba da traje duže od 24h, zatim poremećaj vida (gubitak raspoznavanja boja na jednom oku), motorni simptomi koji su česti – slabost ruke, noge, poremećaj koordinacije…

Istraživanja iz 90-ih godina pokazuju da je na 100.000 stanovnika bilo 80 obolelih, danas je 140 obolelih što ukazuje da je povećan broj pacijenata u porastu. 

Neurolozi Vesna Suknjaja i Lorand Sakalaš kažu za RTV da trenutni način života, ubrzan tempo i stres, doprinose razvoju bolesti.

„Multipla skleroza nije nasledna bolest ali svakako uticaj gena i imunog sistema koji nasleđujemo od roditelja imaju značajan faktor u pojavi bolesti, ali zašto se kod nekog javi a kod nekoga ne, osim te genetske predispozicije, spoljašnji uticaji imaju veliki uticaj“, objašnjava dr Suknjaja.

Ova bolest se danas savremenim lekovima može držati pod kontrolom ali ne i izlečiti. Ono što je posebno važno je da se sa terapijom krene odmah po uspostavljanju dijagnoze kako bolest ne bi napredovala.

„Naučnog dokaza da bilo šta od dijeta koje su se jedno vreme primenjivale doprinosi stagnaciji bolesti ne postoje. Ono što preporučujemo je mediteranski tip ishrane i komnzumiranje kvalitetnijih namirnica je svakako vrlo bitno kod ovih pacijenata“, kaže dr Sakalaš. 

Ansioznost i depresija kod pacijenata kojima se dijagnostikuje ova bolest je mnogo učestalija nego u opštoj populacija zato je podrška celokupnog sistema izuzetno važna. 

Izvor: Tanjug, RTV

Autor: Ivana Kamenarac

Izvor: www.rtv.rs