I deca s autizmom mogu da budu dobri đaci. Ovo su tri saveta roditeljima svetskog stručnjaka dr Endija Šiha

Nema naučno dokazanog leka za autizam, ali postoji mnoštvo istraživanja koja pokazuju da, uz prave intervencije i brigu, osobe s autizmom mogu napredovati s vremenom i voditi nezavisniji i produktivniji život.

Foto: RAS / RAS Srbija dr Endi Ših

 

 

Nema naučno dokazanog leka za autizam, ali postoji mnoštvo istraživanja koja pokazuju da, uz prave intervencije i brigu, osobe s autizmom mogu napredovati s vremenom i voditi nezavisniji i produktivniji život.

Ovo u razgovoru za „Blic“ navodi dr Endi Ših, stručnjak u oblasti autizma i potpredsednik organizacije „Autism Speaks“. Kako ističe, roditelji su kamen temeljac na putu zdravijeg života autističnih mališana.

– Kao stručnjak, roditeljima mogu da dam tri najbitnija saveta. Prvi je da prihvate i vole dete onakvo kakvo jeste. Ne dozvolite da ga autizam odredi kao ličnost. Kako će društvo razumeti i prihvatiti vaše dete ako vi nećete? – poručio je roditeljima dr Ših.

Reči koje doktor navodi velika su nada i podstrek roditeljima autističnih mališana. Upornošću, brigom i pravovremenim reagovanjem deca mogu da napreduju i da ostvare zapažene rezultate u svim segmentima društva, tvrdi on.

– Drugi savet je da imaju velika očekivanja koja se tiču budućnosti njihovog deteta. Vaše dete je samo drugačije, nije lošije. Ukoliko vi ne verujete da je bolja budućnost za njega moguća, onda se neće desiti. I na kraju, zastupajte svoje dete tako što ćete pomoći okolini da vidi njegove snage i potencijale, ali i to da ovakva deca imaju puna prava i mogućnosti kao sva druga – savetuje doktor.

Ključ uspeha u lečenju osoba sa autizmom, prema mišljenju dr Šiha, jeste u donošenju pravila i spremnosti na saradnju između sektora.

Deca s autizmom imaju puna prava kao i druga deca

– Čuo sam da Srbija ima napredni zakon koji se tiče inkluzije u obrazovanju i koji podržava decu sa smetnjama u razvoju. Takođe sam čuo dobre namere iz nadležnih sektora – zdravstvenog i socijalnog. Ipak, naše iskustvo govori da se potrebe pojedinaca i njihovih porodica koje su pogođene autizmom ne mogu ispuniti radom samo jednog sektora, već to zahteva koordinaciju i aktivnosti svih strana kako bi se obezbedili doslednost, kvalitet i održivost usluge i programa koji se sprovode – zaključuje doktor koji je govorio na stručnom skupu u Nišu u organizaciji Unicefa, Društva za dečju i adolescentnu psihijatriju, Saveza udruženja Srbije za pomoć osobama s autizmom i Ministarstva zdravlja.

Malo psihijatara za decu u Srbiji

Kada bi sva deca u Srbiji posećivala lekare iz oblasti psihijatrije, samo jedan lekar lečio bi 47.497 dece. Ukupan broj neuropsihijatara, psihijatara i dečjih psihijatara koji se bave decom i mladima u psihijatrijskim ustanovama Srbije je 38. Još devet dečjih psihijatara obavlja svoj posao u okviru regionalnih zdravstvenih centara, domova zdravlja, u privatnoj praksi, te dolazimo do broja 46. Ovo su podaci koje je predstavila Milica Pejović Milovančević iz Društva za dečju adolescentnu psihijatriju i srodne struke (DEAPS).

Objavljeno: 18. 03. 2017.

Izvor: www.blic.rs

Autor: Ana Đokić