Što po pitanju zapošljavanja osoba s invaliditetom donosi ulazak u EU?

Temeljem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom do 2014. Hrvatska bi na 25 zaposlenih u državnim službama trebala imati 1 zaposlenu osobu s invaliditetom (odnosno 4%, a od 2017. čak 5%)

Ustav Republike Hrvatske jamči da svi građani Hrvatske imaju jednaka prava, a time i pravo na rad. U tijeku samih priprema Hrvatske za prijem u članstvo EU, 2007. Hrvatska je potpisala i UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. U EU osobe s invaliditetom imaju jednak tretman, s naglaskom da se u EU puno više govori o inkluziji kao i podizanju svijesti o uključivanju osoba s invaliditetom u sve pore života, pa tako i rada.

U prilog svemu ide i EU strategija za osobe s invaliditetom (2010-2020.) iz koje je vidljivo kako osobe s invaliditetom u populaciji dotadašnje EU 27 čine 80 milijuna stanovnika. Potpuna integracija osoba s invaliditetom ključna je za Strategiju EU 2020 koja obuhvaća 8 točaka (pristup, sudjelovanje, jednakost, zapošljavanje, obrazovanje i treninzi, socijalna zaštita, zdravstvo i vanjske aktivnosti), kao i posebne aktivnosti koje bi se trebale odviti u svakoj članici.

Temeljem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom do 2014. Hrvatska bi na 25 zaposlenih u državnim službama trebala imati 1 zaposlenu osobu s invaliditetom (odnosno 4%, a od 2017. čak 5%). Upravo je u tijeku procjena učinka ovog zakona (do 11. ožujka 2013.) i donošenje eventualnih budućih smjernica, te je u ovom trenutku nemoguće procijeniti hoće li ista dovesti do značajnijih poboljšanja položaja osoba s invaliditetom kod zapošljavanja.

Podaci iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje (do studenog 2012.) ukazuju na to kako posljednjih godina sve veći broj poslodavaca koristi potpore koje proizlaze iz zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Kvote u drugim članicama EU

Stopa zaposlenosti osoba s invaliditetom u EU iznosi 50%, a u pojedinim članicama postoje kvote kojima se regulira zapošljavanje osoba s invaliditetom. Primjerice u Austriji i Češkoj kvota iznosi 4% (sva poduzeća), u Belgiji 2,5% (državni sektor) i ta razina nije ostvarena, u Francuskoj poduzeća s 20 i više zaposlenih 6%, a u Njemačkoj za istu razinu zaposlenosti 5%. U Estoniji, Finskoj, Islandu, Latviji, Nizozemskoj, Švedskoj ili Velikoj Britaniji takve kvote uopće ne postoje.

Nakon ulaska u EU

Najveći problem za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj i EU je u pristupu svim razinama obrazovanja, a time i stjecanja željenog obrazovanja. Svi ti problemi neće nestati onog momenta kad Hrvatska uđe u EU. Ulazak Hrvatske u EU omogućit će svom radno aktivnom stanovništvu, kroz vrijeme, a najkasnije po isteku ograničenja, zapošljavanje na cijelom teritoriju EU. Maksimalno ograničenje koje neka zemlja članica EU može postavit kao rok u kojem se hrvatski građani ne mogu zaposliti u toj zemlji je 2+3+2, odnosno 7 godina. Prema dosadašnjim očitovanjima Njemačka i Nizozemska su za sad najavile kako će iskoristit svoje pravo i ograničiti zapošljavanje Hrvata na 2 godine od pristupanja Hrvatske u EU, dok se pak za druge članice EU ne može još ništa tvrditi osim toga da treba vidjeti tko će sve podnijeti zahtjev za tim Europskoj komisiji. Službenih zahtjeva za sada nema pa se iz tog može zaključiti kako su ostale članice EU spremne zaposliti hrvatske građane, kao i institucije EU.

I na kraju sigurno je samo jedno, da EU kroz svoje fondove, IPA i buduće Strukturne fondove nudi mogućnosti kojima bi se poboljšao položaj osoba s invaliditetom u EU. Drugi bitan faktor je koordiniranost i usklađenost aktivnosti državnih institucija, udruga osoba s invaliditetom, poslodavaca i drugih partnera koji će iste iskoristiti kako bi se podigla razina svijesti o mogućnostima rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom, kako i konkretne kreacije poslova za osobe s invaliditetom.

Ostavite odgovor